Arterijska hipertenzija (AH) je kod nas jedan od najvažnijih uzroka prijevremenog umiranja i jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema današnjice u svijetu. Prevalencija AH je veća nego ranije i čini oko 40 posto populacije odraslih u Europi.
Porast arterijskog tlaka posljedica je starenja populacije, epidemije pretilosti, prekomjernog unosa kuhinjske soli i nedovoljne fizičke aktivnosti.
Brojne epidemiološke studije, od kojih je najpoznatija i najznačajnija Intersalt studija, pokazale su jaku i izravnu povezanost prekomjernog unosa kuhinjske soli i povišenja krvnog tlaka.
Kuhinjska sol je svakodnevni sastojak hrane koju unosimo ne samo soljenjem, nego i gotovom hranom koja sadrži previše soli.
Procjenjuje se da prosječan čovjek unosi oko 12g soli na dan, što daleko premašuje preporuke Svjetske zdravstvene organizacije te Svjetske akcije za zdravlje i sol (WASH World Action on Salt and Health), prema kojoj dnevni unos ne bi smio biti veći od 5 do 6 grama.
Opterećenje bubrega
Bubreg je ključni organ koji održava ravnotežu soli u tijelu. Kod prekomjernog unosa soli bubrezi izlučuju višak soli urinom, međutim, nakon nekog vremena bubreg polagano posustane i ne može više izlučivati višak, te dolazi do akumulacije soli u organizmu. Višak natrija povlači za sobom vodu pa se volumen krvi povećava što dovodi do porasta tlaka u arterijskom bazenu i do povećanog rada srca.
Danas se zna da nisu sve osobe jednako osjetljive na sol. Činjenica je da je tzv. sol-osjetljiva hipertenzija prisutna u starijih osoba, u bolesnika s metaboličkim sindromom, šećernom bolesti i onih s bubrežnim oštećenjem.
Neke namirnice koje svakodnevno jedemo sadrže veliku količinu kuhinjske soli. Najbolji primjer za to je hljeb, jer kilogram hljeba najčešće sadrži više od pet grama kuhinjske soli.
Glavno je pitanje kako ispraviti svoje loše navike? Pacijenti s hipertenzijom moraju se pridržavati načina prehrane s vrlo malo soli, odnosno ispod šest grama na dan. Kod pripremanja, hranu ne smiju dosoljavati.
Potrebno je izbaciti namirnice koje sadrže veliku količinu soli, posebno one kojima je dodana kuhinjska sol radi konzerviranja: primjerice usoljena riba, marinirano povrće, slane masline, meso iz salamure. Šunke i kobasice sadrže znatne količine soli (100 g suhe šunke sadrži oko 5 grama soli) i sirevi su bogati solju (100 g punomasnog sira sadrži oko 2,5 grama soli).
Svježe povrće
Preporuča se jesti svježe povrće. Ako ne možete pripremati obroke od svježega povrća, uzmite duboko zamrznuto (izbjegavajte konzervirano povrće). Svježe voće i povrće su bogat izvor ne samo vitamina, već i minerala - kalija i magnezija koji su značajni za metabolizam, osobito živčanoga sustava, krvnih žila i srčanog mišića.
Za opskrbu kalijem i magnezijem osobito su pogodni špinat, lisnati kelj, brokula, koraba, kupus, cvjetača, kelj pupčar, gljive, banane, suho voće (osobito suhe marelice), orašasti plodovi i krumpir. Važno je povrće što manje kuhati jer se u vodi izgubi velika količina minerala, vitamina i elemenata u tragovima.
Kako se najveći dio kuhinjske soli koju jedemo nalazi skriven u gotovoj i polugotovoj hrani, za njeno trajno smanjenje potrebni su napori cijeloga društva počevši od edukacije populacije do uključivanja svih relevantnih faktora društva, poglavito prehrambene industrije.
Korisno bi bilo kada bi svaka namirnica imala jasno otisnutu deklaraciju o količini kuhinjske soli koju sadrži, uz trajnu intenciju njenog smanjenja u gotovim industrijskim proizvodima.
Neke zemlje su već učinile velik iskorak, primjerice Velika Britanija koja je na svom tržištu smanjila prosječnu količinu soli u gotovoj hrani za 45 posto. Nadajmo se da će i BiH slijediti taj primjer.
Nema komentara:
Objavi komentar